Skip to content
RadioDIR

RadioDIR

Informativni portal i internet radio

RadioDIR - Informativni portal i internet radio

Primary Menu
  • NASLOVNA
  • INFORMATIVNI PROGRAM
    • VIDEO
    • AKTUELNO
    • POLITIKA
    • SRBIJA
    • SVET
    • DRUŠTVO
  • LOKALNE VESTI
    • BEOGRAD
      • BORČA
    • NOVA PAZOVA
    • PROKUPLJE
    • RUMA
  • PROTESTI
  • DEČIJI PROGRAM
  • KULTURA
    • ZABAVA
  • SPORT
  • ZDRAVLJE
  • VREME
  • Home
  • 2024
  • april
  • Đurađ Kastriot- Skenderbeg
  • DRUŠTVO
  • KULTURA
  • SRBIJA

Đurađ Kastriot- Skenderbeg

Milorad Marković 25.04.2024 1 min read
Ko-su-Djuradj-Kastriot-Skenderbeg-i-Kastrioti

Đurađ Kastriot Skenderbeg (alb. Gjergj Kastrioti Skënderbeu; Sina, 6. maj 1405 — Lješ, 17. januar 1468) je za Albance nacionalni heroj iz vremena otpora albanskih plemena turskim osvajačima i islamizaciji. Ipak, ono o čemu Šiptari izbegavaju da pričaju je činjenica da su otac i brat Skenderbega sahranjeni u Hilandaru kao Srbi!

Skenderbeg potiče iz feudalne porodice Kastriota i bio je sin Jovana Kastriote (Kastriotića). Prema Gibonu, Jovan Kastriot je bio princ Epira, koji je uključivao Mat, Kruje, Mirdita i Diber. Njegova majka Vojislava, bila je princeza srpskog porekla, iz porodice Tribalda(koji su došli iz oblasti današnje Makedonije) ili iz plemićke porodice Muzaka.

To niko ne dovodi u pitanje, čak ni Albanci, da je njihov utemeljivač državnosti (slično Stefanu Nemanji kod Srba) bio makar po majci Srbin. Ipak, Skender-beg je bio Srbin i po ocu.

Da vidimo porodično stablo plemićke porodice Kastriota izgleda ovako :Brailo –  bio kefalija u Janini (Epir) u vreme vladavine poslednjih Nemanjića; Komnen – držao je oblast Debra dok je Srbijom vladao despot Stefan; Pavle – držao oblast severne Grčke do države Zete  u vreme despota Stefana; Ivan (Jovan) –  proširio posede po skoro celom Epiru u vreme prve vladavine despota Đurđa Srbijom; Staniša, Repoš, Kostadin i Đurađ.

Kao što se vidi ni jedno albansko ime već samo srpska i grčka imena. Stvari postaju još jasnije kada se pogleda gde su sahranjeni otac (Jovan) i najstariji brat (Repoš) albanskog heroja  Skenderbega

 Evo šta kažu izvori:

Jovan Kastriot je sa svoja tri sina: Repošem, Kostadinom i Đurđem, kupio u Hilandaru za sebe i svoje sinove bratstvene udele, što im je davalo pravo da se tamo sklone i prebivaju, u slučaju ako bi im Turci oteli njihove zemlje i proterali ih iz otadžbine. Sporazum o ovoj kupovini obavio se 1430. god. u Hilandaru.

om prilikom je Jovan Kastriot sa navedenim sinovima, sklopio ugovor sa hilandarskim igumanom Atanasijem. Prema tom ugovoru, uprava manastira Hilandara ustupila je I. Kastrioti i njegovim sinovima, za stanovanje za „šeset florina“ pirg Sv. Đorđa.

Ova kula je sačuvana sve do današnjih dana u Hilandaru i nosi naziv Arbanaški pirg. Pored toga, Ivan i njegova tri sina, imali su pravo na četiri adrfata, maslinjake, vinograde i ostale prinadležnosti koje su pripadale tome pirgu.

U unutrašnjem narteksu glavne hilandarske crkve, u severnom zidu, nalazi se jedna niša, polukružnog oblika, s freskom Bogorodice s Hristom. Oko ove freske nalaze se likovi Sv. Simeona i Sv. Save srpskog. Ispod likova nalazi se natpis: »Prestavi se rab’ božii Repoš’, douks’ ilirskii, 6939« (1431. god,). Prema ovim podacima, Repoš je neko vreme živeo, a potom i umro kao svetovnjak u Hilandaru.

Navodimo i sledeći primer o životu članova porodice Kastriota u Hilandaru, koji isto tako govori o njenoj simbiozi sa srpskim etnosom:

U Hilandaru je umro monah Joakim Kastriot, što se vidi iz jednog zapisa hilandarskog rukopisa (dospeo u Rumjancevski muzej u Moskvi): »Sego 2. (maja) prestavi se Kastriot, mni (ški) že Ioakim monah“. Svakako, radi se o Ivanu Kastriotu, koji se verovatno pred smrt povukao u Hilandar i zamonašio.

Posle svega, istorijski izvori navode na zaključak: zbog imena koje su imali, zbog vere koje su bili, zbog svoje borbe protiv Turaka i zbog toga gde su sahranjivani – porodica Kastrioti, čiji je jedan izdanak bio Đurađ (Skender-beg), su bili srpska plemićka porodica koliko i Nemanjići, Mrnjavčevići, Balšići, Brankovići i drugi koji su vladali srpskim zemljama sve dok nas nije okupiralo Osmanlijsko carstvo u 15 veku.

About the Author

Milorad Marković

Editor

Author's website Author's posts

Continue Reading

Previous: MAGLIČ
Next: SAMO 22 ZEMLJE u svetu nisu iskusile britansku agresiju ili kolonizaciju

Povezane vesti

P1080118
3 min read
  • AKTUELNO
  • DRUŠTVO
  • INFORMATIVNI PROGRAM
  • LOKALNE VESTI
  • PROKUPLJE
  • SRBIJA
  • UDARNE VESTI

Mladi iz Prokuplja na prvoj liniji pomoći tokom i posle požara: „Ne čekamo državu, pomažemo sami“

RadioDIR Reporter 12.07.2025
pexels-pixabay-159844
3 min read
  • INFORMATIVNI PROGRAM
  • LOKALNE VESTI
  • POLITIKA
  • PROTESTI
  • RUMA
  • SRBIJA

Misteriozni nestanak dokumenata iz gimnazije „Stevan Puzić“ u Rumi

RadioDIR Reporter 12.07.2025
ministar
1 min read
  • KULTURA
  • UDARNE VESTI
  • VIDEO

Susret ministra prosvete sa nezadovoljnim građanimau Novom Sadu

Jovan Kerešić 03.06.2025

Prijavi problem u Rumi!

4-koraka
Slika 1 Slika 2 Slika 3
  • ČLANOVI REDAKCIJE
  • POSTANI REPORTER
  • IMPRESUM
  • KONTAKT
  • IZJAVA O PRIVATNOSTI
  • POLITIKA KOLAČIĆA

Ne propustite

KukeDobrote
1 min read
  • LOKALNE VESTI
  • RUMA
  • VIDEO

Kuke dobrote postavljene pa uklonjene: kome smeta solidarnost građana?

RadioDIR Reporter 19.07.2025
KukeDobrote
1 min read
  • LOKALNE VESTI
  • RUMA

„Kuke dobrote“ u Rumi: Građani pomažu najugroženijima

RadioDIR Reporter 19.07.2025
Livade1
4 min read
  • KOLUMNE
  • RUMA

Čardak ni na nebu ni na zemlji!

RadioDIR Reporter 19.07.2025
16minutaTisine
1 min read
  • LOKALNE VESTI
  • NOVA PAZOVA
  • PROTESTI

Blokada kružnog toka u Novoj Pazovi: Protest protekao mirno, završio se minutima tišine

RadioDIR Reporter 19.07.2025

Impresum

Izdavač: UG URDPU „Brodić Parkić“, Ruma

Medij: RadioDIR
Reg. broj medija (APR): IN000827

Vrsta izdanja: Samostalna elektronska izdanja – internet portal

Adresa redakcije: Zmaj Jovina 30, Ruma

Email: radiodirredakcija@gmail.com

Telefon: +381 677 706 463

  • ČLANOVI REDAKCIJE
  • POSTANI REPORTER
  • IMPRESUM
  • KONTAKT
  • IZJAVA O PRIVATNOSTI
  • POLITIKA KOLAČIĆA

Internet Radio

RADIO UŽIVO!

  • Facebook
  • Instagram
  • Youtube
  • Twitter
Copyright © Radio DIR. Sva prava rezervisana.. | MoreNews by AF themes.
Upravljajte saglasnostima
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili za jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahtevaju pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe. Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu se obično ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.
Upravljajte opcijama Upravljajte uslugama Upravljajte {vendor_count} dobavljačima Pročitajte više o ovim svrhama
Prikaži podešavanja
{title} {title} {title}